
- 08/05/2025
- 19:48
Radoznalost kod djece – ključ za učenje, razvoj i eliminaciju dosade
Djeca su prirodno radoznala. Radoznalost je njihov unutrašnji kompas koji ih vodi da uče, otkrivaju, ispituju i povjezuju svjet oko sebe. Upravo ta unutrašnja želja da saznaju „zašto“, „kako“, „gjde“ i „kada“ je osnova za svaki oblik učenja, razvoja ličnosti i samostalnog razmišljanja.
Zašto je radoznalost važna?
Povjezuje dijete sa svjetom – kroz radoznalost, dijete razvija empatiju, razumjevanje i osjećaj pripadnosti
Podstiče učenje – djeca koja postavljaju pitanja bolje pamte i dublje razumeju informacije
Jača samopouzdanje – dijete koje istražuje osjeća da može da pronađe odgovore i rešenja
Smanjuje zavisnost od spoljne zabave – radoznalo dijete retko kaže „dosadno mi je“
Kako podstaći radoznalost?
1. Pokažite im svet
Ne mora to biti putovanje na drugi kontinent – može biti odlazak u prirodu, zoološki vrt, muzej, pijacu ili samo nova ulica.
„Hajde da odemo u šetnju i potražimo koliko različitih cvjetića možemo da nađemo.”
2. Budite prisutni zajedno
Šetnja, zajedničko kuvanje, sadnja biljke ili gledanje zalaska sunca – svaki trenutak može postati istraživanje.
„Zašto misliš da se hleb diže kad ga pečemo?”
3. Podstaknite iskustva umesto poklona
Umesto još jedne igračke – ponudite djetetu priliku da nešto proživi: kreativnu radionicu, odlazak na planinarenje, izlet sa bakom.
Iskustvo ostaje – igračke brzo prevazilazimo.
4. Razmišljajte naglas
Postavljajte pitanja bez obaveze da znate odgovore.
„Pitam se zašto su oblaci danas tako niski?”
To otvara prostor da dijete započne istraživanje.
5. Negujte ono što ih već zanima
Ako dijete pokazuje interesovanje za životinje, nauku, sport, umetnost – obezbedite materijal, emisije, knjige, razgovore o toj temi.
„Voleo si da crtaš delfine? Hajde da zajedno istražimo kako dišu pod vodom.”
6. Postavljajte otvorena pitanja
Koristite pitanja koja nemaju tačan odgovor.
– „Šta misliš, kako izgleda unutrašnjost vulkana?”
– „Zašto pčele zuje kada lete?”
Otvorena pitanja razvijaju kritičko i kreativno mišljenje.
7. Pre nego što odgovorite – pitajte
Kada dijete postavi pitanje, pre nego što vi odgovorite, uzvratite:
„Šta ti misliš?“
Tako ga pozivate da razmišlja, ne samo da sluša.
8. Dozvolite djetetu da bude djete
Ne strukturirajte svaki trenutak. Slobodna igra bez pravila je plodno tlo za radoznalost i samostalnu igru.
Od dosade često nastaje – genijalna igra.

Kako radoznalost pomaže u trenucima dosade?
Umjesto:
„Dosadno mi je. Mogu li da gledam crtani?”
Prva pomisao ide ka svetu i šta mogu da dobiju od njega.
Radoznalost ne traži gotova rešenja – ona stvara unutrašnju motivaciju za istraživanje i igru. Uči dijete da ne zavisi od ekrana i spoljne zabave, već da svet posmatra kao mesto puno mogućnosti.
Ne morate znati sve odgovore. Dovoljno je da zajedno sa djetetom zastanete, pogledate svet sa radoznalim očima i pitate – zašto, kako, šta ako…?
Radoznalo dijete ne traži pažnju – ono traži svet.


Tim Roth
Curabitur gravida scelerisque nunc quis semper. Vivamus eu metus quis quam volutpat viverra ac ut odio. Phasellus volutpat tristique consequat. Nunc vitae nisl et magna rhoncus sollicitudin. Vestibulum posuere augue et nisi ultricies, vel condimentum ante consectetur. Ut at tellus a nisi dictum lobortis auctor scelerisque dui.